Trudnoća je za većinu žena jedan od najsretnijih životnih perioda. Međutim, često i pored sreće i radosti koju donosi, nerijetko se dešava da se trudnice i ne osjećaju tako. Javlja se osjećaj zbunjenosti, tuge, manjka energije i motivacije, pa i depresije.
Depresija je zdravstveno stanje koje izaziva osjećanje tuge i izostanak interesovanja za sve, pa čak i za one stvari koje inače najviše volite. Trudnička depresija je stalno prisutno loše raspoloženje u periodu trudnoće. Svaka 10-ta trudnica može ispoljiti ove simptome. Međutim, u praksi se daleko više bavi depresijom koja može nastupiti nakon porođaja – postporođajna depresija.
Postporođajna depresije je stanje bezvoljnosti i tuge koje se može javiti poslije porođaja i pogađa 10-15% žena i čak do 10% muškaraca u bilo kom trenutku nakon dolaska bebe na svijet. Tokom prve godine nakon porođaja više od 30% porodilja osjeti ovakav oblik depresije. Depresija se može čak javiti i trećeg rođendana djeteta.
Šta je uzrok depresije u trudnoći?
Stručnjaci nisu potpuno sigurni šta može dovesti do trudničke depresije. To može biti zbog kombinacije više stvari, kao što su hemijske promjene u mozgu ili promjene hormona. Neki hormoni mogu da utiču na dijelove mozga koji su odgovorni za osjećanja i raspoloženje.
Depresija još može biti uslovljena i genima tako da su žene čiji su roditelji imali ili imaju depresiju i same njoj sklonije.
U slučaju bilo kakve sumnje na depresiju, prije svega je potrebno potražiti pomoć ljekara, posebno ako se osjećaj bezvoljnosti i neraspoloženja ispoljavaju duže od dvije sedmice. Simptome depresije možete uočiti samo vi sami ili eventualno osobe iz jako bliskog okruženja. Za druge stanje depresivne osobe ostaje neprimjetno.
Simptomi depresije u trudnoći
Znaci i simptomi uglavnom počinju nekim unutrašnjim borbama, zapravo promjenama osjećanja. U početku se najčešće osjeća nemir i potištenost, krivica, pa čak i razmišljanja o smrti i samoubistvu. Potom nastupaju promjene u svakodnevnim aktivnostima, konzumira se više ili manje hrane, javlja se zaboravnost, manjak koncentracije, nesanica. U ovom periodu se depresivna osoba obično udaljava od porodice i prijatelja i gubi se generalno interesovanje za okruženje. Nakon svega toga se uočavaju i promjene na tijelu poput konstantnog umora i gubitka energije. Dešavaju se česte glavobolje, stomačne tegobe ili neko drugo stanje koje ne prolazi.
Utiče li depresija u trudnoći i na bebu?
Depresija koja se javlja u toku trudnoće može imati negativan uticaj na bebu iz više razloga. Prije svega, u periodu depresije manje se vodi računa o sebi i o svom zdravlju. Ishrana je uglavnom neadekvatne i nije dovoljno bogata važnim makroelementima, kao ni mikroelementima. Zbog toga je pored standardne terapije preporučljiv i dodatni unos mikronutrijenata. Zanemaruju se redovne kontrole kod ljekara i analize. Depresivne osobe su sklonije konzumiranju alkohola, cigareta i štetnih droga, što svakako negativno utiče na razvoj bebe. Također je veća mogućnost da će se depresija nastaviti i poslije porođaja, zbog čega se može otežati i povezanost sa bebom, pa čak, iako rijetko, može se javiti želja da se naudi sebi ili bebi.
Zbog toga se tokom trudnoće u slučaju depresije javljaju mnogobrojni rizici. Beba može slabije napredovati, može se roditi sa manjom tjelesnom težinom, beba koja je odmah po rođenju razdražljiva i neaktivna, beba koja kasnije može imati problema sa učenjem, razvojem kognitivnih funkcija, pa čak i veću sklonost ka mentalnim oboljenjima. Depresija tokom trudnoće može otežati tok trudnoće i dovesti do prijevremenog porođaja.
7 savjeta kako se izboriti sa depresijom u trudnoći
Postoji nekoliko stvari koje možete uraditi kako biste smanjili mogućnost za pojavu depresije iako ne postoji ispravna formula za njeno sprječavanje.
- Vježbanje – na prirodan način podižete nivo hormona serotonina i smanjujete nivo kortizola, pri čemu se popravlja raspoloženje.
- Odmor – posebno je važno imati dovoljno sna.
- Pravilna ishrana – određene namirnice se povezuju sa promjenama raspoloženja i mogućnošću organizma da izlazi na kraj sa stresom. Ishrana bogata kofeinom, šećerom, vještačkim aditivima, a siromašna proteinima može negativno uticati na mentalno i psihičko zdravlje. Potrudite se da svojom ishranom unosite sve važne hranljive materije.
- Omega-3 masne kiseline – imaju razne benefite po sveukupno zdravlje. Najnovije studije su pokazale da redovno uzimanje suplemenata omega-3 umanjuje simptome depresije tokom trudnoće, ali mogu biti dobra prevencija i za razvoj postporođajne depresije. Osim toga, studije su pokazale da omega-3 masne kiseline mogu imati korist i na tok trudnoće i prevenciju prijevremenih porođaja.
- Vitamin D3 – novija istraživanja su pokazala postojanje deficita D3 vitamina u toku trudnoće bez obzira na period godine. Deficit D3 vitamina se također dovodi u poveznicu sa pojavom postporođajne depresije, zbog čega dodatni unos D3 vitamina u toku trudnoće može imati korist.
- Mikronutrijenti (vitamini i minerali) – njihova uloga se ogleda prije svega u obezbjeđivanju svega što je potrebno za očuvanje zdravlja majke u periodu trudnoće, ali i za pravilan razvoj bebe u majčinom stomaku. Njihov unos je posebno važan kod trudnica koje imaju depresiju, zbog neadekvatnog unosa mikroelemenata kroz hranu.
- Probiotici – važni za pravilno funkcionisanje digestivnog trakta majke, za očuvanje snažnog imunološkog sistema majke, za suzbijanju alergija kod trudnice, ali i prevenciju alergija kod bebe.
Zbog svega toga prored adekvatne ishrane i vježbanja, važan je i dodatni unos dobro izbalansiranih proizvoda koji kombinuju omega-3 masne kiseline, probiotike, vitamine i minerale, a koji mogu biti veoma korisni u prevazilaženju trudničke depresije, ali i prevenciji postporođajne depresije.