Sa dužinom do 8 metara i površinom od 400 kvadratnih metara crijeva su organ superlativa. No dugo vremena je njihova funkcija podcijenjena. Danas znamo da „digestivno crijevo“ može mnogo više od prerade hrane. Naša crijeva su konačište za milione nervnih ćelija i pravi su specijalista za odbranu. Mnoštvo odbrambenih reakcije se odigrava u ovom imunološkom organu. No kako su crijeva i imunološki sistem zapravo povezani? Koje funkcije preuzimaju crijeva kod borbe protiv infekcija i kako se može ojačati imunološki sistem svojstven tijelu?
„Stomak“ se često označava kao središte zdravlja. I to ne bez razloga. Jer gotovo nijedan drugi organ ne utiče na našu dobrobit tako direktno kao crijeva. Sa njihovom enormno velikom površinom ne predstavlja samo najveću kontaktnu površinu sa spoljašnjim svijetom, nego gradi i efektivnu zaštitnu barijeru, koja nas štiti od neželjenih mikroorganizama. Zdrava crijeva i jak imunološki sistem stoje u bliskoj međusobnoj vezi. Kako bi uspjela u svojim zadacima u imunološkom sistemu, crijeva posjeduju tri odbrambene linije, koje rade zajedno kao funkcionalna jedinica (crijevna barijera). Tu spadaju:
- crijevna flora (crijevna mikrobiota)
- crijevna sluzokoža
- imunološki sistem asociran s crijevima (GALT; eng. gut associated lymphoid tissue)
Imunološki sistem i crijevna flora – Stražar crijevne barijere
Crijevna flora (mikrobiota) se sastoji od milijardi mikroorganizama, prije svega bakterija, koje značajno učestvuju u funkciji i razvijanju imunološkog sistema asociranog sa crijevima. Korisne vrste bakterija kao što su bifidobakterije i laktobacili za imunološki sistem inhibiraju rast patogenih klica, neutrališu štetne tvari, podržavaju apsorpciju hranjivih tvari i proizvode esencijalne vitamine. Pored toga treniraju imunološki sistem da mogu da razlikuju „dobre“ (strukture svojstvene tijelu) i „loše“ (npr. viruse).
Ako smo zdravi, crijevna flora je u ravnoteži i rast mikroorganizama štetnih po zdravlje se inhibira. Ako mikrobiota ispadne iz ravnoteže, štetne klice dominiraju. To može znatno da oslabi imunitet i da dovede do zdravstvenih poremećaja i oboljenja.
Crijevna sluzokoža – Mehanički kanal za imunološku odbranu
Drugu liniju odbrane preuzima crijevna sluzokoža. Kao uska spona ćelija ona sprječava prodiranje nepoželjnih materija i klica. Sitne veze između pojedinačnih ćelija, takozvane „uske veze“, optimalno dihtuju prostor između ćelija. Za odabrane nutrijente i korisne bakterije mogu se pak selektivno otvoriti.
Sluzni sloj koji se nalazi na crijevnim ćelijama obezbjeđuje da se strani uljezi uopšte ne mogu prikačiti za ćelije. Kako bi bile maksimalno funkcionalne, ćelije naše crijevne sluzokože se svaka 3 dana kompletno obnavljaju. Taj veliki metabolički performans zahtjeva dobru opskrbu sa mikronutrijentima, koji podržavaju diobu ćelija i regeneraciju. Među njima i mikronutrijenti vitamin A, riboflavin, biotin i niacin.
Imunološki sistem povezan sa crijevima: koncentrisana odbrana
Ako su tijelu strane materije ili klice prošle crijevnu sluzokožu, onda ih kontroliše imunološki sistem svojstven crijevima, ukratko GALT (engl. „gut associated lymphoid tissue“). On se sastoji od limfatičnih struktura i odbrambenih ćelija poput limfocita i ćelija čistačica (makrofage). Ukupno se oko 70% odbrambenih ćelija nalazi u sistemu za varenje. Time GALT predstavlja najveći repertoar odbrambenih ćelija ljudskog tijela.
No ne obezbjeđuje samo odbranu od štetnih bakterija i virusa, nego je odgovoran i za oralnu imunološku toleranciju. To znači da imunološki sistem asociran sa crijevima sprječava prekomjernu reakciju na bezopasne supstance, koje kroz konzumaciju hrane svakodnevno dolaze u kontakt s crijevima. Poremećaji te odbrane svojstvene tijelu mogu između ostalog da za posljedice imaju dijarejne bolesti i intolerancije na hranu.
Pajerove pločice – Imunološki senzori crijeva
Da li će crijevna odbrana strana tijela, takozvane antigene, tolerisati ili će doći do imunološke reakcije, to se vjerovatno određuje u Pajerovim pločicama. Kod Pajerovih pločica je riječ o skupini limfnih folikula, koje prodiru u crijevnu sluzokožu. Ovdje takozvane ćelije mikronabora (M ćelije) transportuju antigene iz lumena crijeva u unutrašnjost ćelije i prezentiraju ih limfocitima koji su se nakupili u Pajerovim pločicama. One onda odlučuju da li će doći do odbrambene reakcije.
Informacije stečene u GALT-u preko „prijatelja“ i „neprijatelja“ uostalom se šalju dalje na čitavo tijelo putem limfnih staza. Tako imunološki sistem asociran s crijevima ne vrši samo odbrambenu funkciju u „stomaku“, nego i ispunjava bitan zadatak za čitav imunitet.
Ishrana za dobrobit odbrambenih snaga u crijevima
Kako sve što putem hrane konzumiramo prolazi kroz naša crijeva, jasno je da putem ishrane možemo da utičemo na zdravlje crijeva. I to je stvarno tako. Naročito je sastav crijevne flore ogledalo našeg načina ishrane. Jako obrađivane namirnice, mnogo mesa i šećera kao i alkohola podstiču širenje štetnih kultura bakterija i tako dosta loše utiču na naša crijeva. Uravnotežena ishrana za imunološki sistem sa mikronutrijentima i biljnim vlaknima je pravi blagoslov za crijevnu floru.
Naročito vodom rastvorljiva vlakna poput inulina služe korisnim crijevnim bakterijama kao „hrana za snagu“ i podstiču njihov rast. Označavaju se još i kao prebiotici. Također možemo povećati udio korisnih kultura bakterija (probiotika) konzumiranjem mliječnom kiselinom fermentiranih namirnica kao što su jogurt, kiseli kupus ili kefir i da tako jačamo imunitet u crijevima. One na primjer sadrže bifidobakterije i laktobacile. Također, funkcionalna hrana obogaćena probioticima i probiotski dijetetski suplementi mogu da pruže pozitivan doprinos za balans crijeva.
Dakle, uzmi pogodnu hranu za stomak. Ali ne jedi previše brzo jer opušteno jedenje i temeljno žvakanje rastereti crijeva dodatno.
Savjeti za jačanje crijevnog imunološkog sistema
Za jačanje imunološkog sistema u crijevima možeš:
- da konzumiraš dosta zdravog voća i povrća
- da svakodnevno konzumiraš najmanje 30 g vlakana
- da jedeš prebiotske namirnice poput mahunarki, mrkve i paprika
- da na plan ishrane staviš fermentirane namirnice
- da imunološki sistem opskrbljuješ mikronutrijentima poput vitamina D
- da smanjiš konzumaciju prostih šećera
- da izbjegavaš zasićene masne kiseline
- da izbjegavaš dimljenu i sušenu hranu
- da se pomoću dobrih crijevnih bakterija brineš o crijevnoj flori
