O značaju probiotika i prebiotika za naš imunitet razgovarali smo sa dr. med. sci. Jasminom Ćorović – Kuburović, specijalistom interne medicine, subspecijalistom kardiologije.
Imunološki sistem jedan je od najbitnijih i istovremeno jedan od najsloženijih sistema našeg tijela, koji brani organizam od patogenih organizama i njihovih toksičnih nusproizvoda. Iako zvuči nevjerojatno, do 70% ćelija našeg imunog sistema nalazi se u crijevima.
Imunološki sistem iznimno je inteligentan – stvara antitijela s ugrađenom memorijom i svakodnevno suzbija mnoge napade, a djeluje na dva nivoa. Urođena imunološka reakcija aktivira se za nekoliko minuta ili sati nakon susreta sa stranom tvari, a za razvoj specifične imunološke reakcije potrebno je i nekoliko dana ili sedmica.
Crijevna mikrobiota – ključan faktor za imuni odgovor?
Tokom razvoja, od dojenačke do odrasle dobi, crijevne bakterije oblikuju molekularni profil probavnoga imunog sistema, što znači da je crijevna mikrobiota od ključne važnosti za njegov pravilan razvoj i funkciju. Crijevna mikroflora utiče i na stanje budnosti imunog sistema, optimizirajući brzinu i učinkovitost odbrambene reakcije tijela na infekciju.
Mogu li probiotici i prebiotici pomoći u jačanju imuniteta?
Sve više imamo priliku da čujemo kako probiotici i prebiotici imaju važnu ulogu u poboljšanju imuniteta, ističe se njihov potencijal da utiču na stabilizaciju sastava crijevne mikroflore i povećaju otpornost na potencijalne patogene. Probiotici su pokazali pozitivan uticaj na brojna stanja povezana sa imunološkim deficitom – od obične prehlade do ozbiljnijih bolesti, kao što su sindrom iritabilnog crijeva, Crohnova bolest i ulcerozni kolitis. Obzirom na to da se različiti sojevi probiotika razlikuju po svojoj učinkovitosti, prednost treba dati višesojnim probioticima.
Prebiotici su hrana za probiotike. Za razliku od probiotika, prebiotici nisu živi organizmi. Inulin, ili galaktoligosaharidi, koji se ne mogu razgraditi ili probaviti u tankom crijevu dolaze u debelo crijevo i služe kao nutrijenti dobrim bakterijama.
Dakle, prebiotici su hrana za odabrane bezopasne mikroorganizme u crijevima i mogu se koristiti kao dodatna podrška probioticima. Njih možemo pronaći u namirnicama kao što su grah i mahune, zobene pahuljice, banane, bobičasto voće i bijeli luk.
Možemo zaključiti da prebiotici i probiotici zajedno podržavaju tijelo u izgradnji i održavanju mikrobiote bakterija i drugih mikroorganizama, što u konačnici reguliše probavu i pomaže funkcionisanju cijelog našeg organizma. Također, pomažu u prevenciji i kod određenih oboljenja. U nedostatku probiotika i prebiotika unijetih ishranom, poželjno je uključiti suplementaciju.
Kada i zašto uključiti suplementaciju?
Preporučuju se preparati koji sadrže probiotike, prebiotike i sve neophodne vitamine i minerale i to kod stanja:
- Sindrom iritabilnog crijeva
- Chronova bolest
- Ulcerozni kolitis
- Uz terapiju antibioticima
- Tokom prehlade i gripe
Pažljivo balansiran preparat, sa svim potrebnim vitaminima, mineralima, dodatkom probiotika i prebiotika sigurno treba da bude jedan od izbora za suportivnu podršku.
Možda će vas zanimati tekst Lejla Džanković: Immun pro kao podrška putovanju