Alergije su prisutne u svim uzrastima i spolovima, ali su najčešće kod djece. Broj ljudi koji pate od alergija rapidno raste iz dana u dana, a brojke su poražavajuće. Ako uzmemo činjenicu da 30% ljudi na svijetu ima alergije, onda broj onih koji se bore sa kihanjem, zapušenim nosom i nesnosnim pritiskom u glavi je oko 2.400.000.000.
Kada je djelovanje alergije najjače? Da li je to jutro ili večer?
Koncentracija polena je najveća u jutarnjim satima, tako da izbjegavate šetanju u jutro. Ne otvarajte prozore u jutarnjim satima. Ukoliko sušite veš vani potrudite se da ne bude tu tokom noći, polen se može zalijepiti za njega. Po ulasku u kuću presvući se, okupati, oprati odjeću i tako smanjujemo kontakt sa alergenom.
Koje su najčešće alergije sa kojima ljudi imaju problem?
Najčešće alergije su alergije na hranu. Alergeni u hrani se mogu naći u svim namirnicama, a najčešće su to kravlje mlijeko, jaja, orašasti plodovi, kikiriki, plodovi mora, pšenica, soja, riba. Ovdje moramo razlikovati intoleranciju na hranu od alergije na hranu. Alergija ima svoju kliničku sliku i karakteriše je osip po koži tijela, osjećaj peckanja i svraba u predjelu sluznica, otečenost periferije do teške kliničke slike koju karakteriše anafilaktička reakcija. Intolerancija na hranu podrazumijeva tegobe od strane probavnog trakta, a to su nadutost stomaka, tečna stolica, osjećaj mučnine.
Inhalacione alergije najčešće su alergija na drveće, pelud, spore plijesni, grinje, žohare, dlake kućnih ljubimaca. Odlikuje se alergijskim rinokonjuktivitisom, nazalnim govorom, curenjem nosa, svrabom u nosu, suzenjem očiju, konjuktivitisom, kihanjem.
Alergijska astma je hronična upala dišnih puteva koja nastaje dugotrajnoj izloženosti nekom alergenu. Prate je simptomi kašlja, otežanog disanja, česte upale disajnog trakta i iskašljavanje sekreta.
Kod inhalacionih alergija potrebno je pratiti peludni kalendar. Za svaku biljku koja uzrokuje alergiju peludni kalendar pokazuje kada počinje, koliko traje i kada završava polenizacija. Peludni kalendar se razlikuje na svakom području, zemlji jer na različitim prostorima rastu različite biljke. Praćenjem peludnog kalendara možete na vrijeme početi sa primjenom propisane terapije kako bi ublažili tegobe alergije.
Koji su najčešći simptomi alergije?
Simptomi alergija mogu biti različiti. Ovise od vrste alergije koja se javlja kod osobe i ispoljava se na različite načine. Simptomi alergija na koži su svrab, osip, dermatitis, ekcem, svrab u predjelu očiju i crvenilo.
Kada je riječ o alergijama koje utiču na unutrašnje organe, javljaju se peckanje u ustima i grlu, metalni okus u ustima, oticanje jezika i grla, grčevi, povraćanje, bol u predjelu stomaka, dijareja.
Kada je riječ o alergijama koje utiču na disanje javlja se zapušen nos, kihanje, stezanje u grlu, kašalj.
Kako se razvija alergijska astma?
Astma je hronična upala disajnih puteva koja nastaje međudjelovanjem upalnih ćelija našeg imunološkog sistema (mastociti, eozinofili, makrofagi, neutrofili, limfociti), upalnih posrednika (hidtamin, leukotrieni, prostaglasndini), te tkiva i ćelije disajnih puteva. Nakon izlaganja određenim pokretačima dolazi do spazma mišića disajnih puteva, stvaranja čepova sluzi, oticanja sluznice koja se sužava i otežan protok zraka. Najčešći pokretači su virusne infekcije, alergeni, stres, jake emocije, aerozagađenje, tjelesni napor, razni iritansi. Napadi astme mogu biti povremeni te između napada može doći do potpune remisije bolesti, tako da se neke abnormalnosti disajnih funkcija mogu otkriti samo specifičnim testovima. Astma može biti alergijska i nealergijska.
Osnova liječenja astme su inhaleri koji se dijele na kontrolore, oni koji drže samu bolest pod kontrolom i to je najčešće kombinacija inhalatornih kortikosteroida i beta2 agonista dugog djelovanja, te riliveri tj. inhaleri za brzo djelovanje kao salbutamol.
Koje su vrsta alergo testova i koji je najpouzdaniji?
Alergo test je 100% dobro rješenje za početak borbe sa alergijama. Postoje dvije vrste – kutani testovi koji su prosti, jeftini i dostupni. Na nadlaktici napravimo mali zagreb kože i kapnemo po jednu kap alergena. Obično se istovremeno testira više alergena oko 10 do 20. Ukoliko je osoba alergična na tom mjestu će se nakon 20 minuta pojaviti crvenilo i mali otok. Reakcija je praćena osjećajem svraba. Liječnik izmjeri veličinu crvenila, uporedi je sa reakcijom na testni alergen histamin, te odredi intenzitet vaše reakcija i alergene na koje ste osjetljivi.
Priprema za alergološko testiranje – 3 dana prije izvođenja prick testova ne uzimajte antihistaminici ili neki drugi lijek (triciklični antidepresivi). Potrebno jer obavijestiti liječnika ako ste trudni, ako imate hronične bolesti, astmu, bolesti hipertenzije, srčane tegobe. Testiranje se ne može izvoditi na promijenjenoj koži od same alergije ili sa upalnim promjenama same kože. Ove testove najčešće koristimo kod inhalacionih alergija.
Drugi način je određivanje ukupnog IgE i koristi se u sljedećim slučajevima: atopijske alergije, parazitne infekcije, imuno deficijencije, aspergiloze, IgE mijeloma.
Sinteza IgE se odvija u respiratornom i probavnom traktu, te u limfnim čvorovima. Pelid ili grinje stimulišu specifični IgE na mjestu ulaza u organizmu. Za vrijeme sljedećeg kontakta polivalentnog antigena sa senzibiliziranom specifičnom ćelijom se degranulira, te se oslobađaju medijatori upale koji uzrokuju simptome peludne groznice, astme ili atopičnog ekcema.
Referentne vrijednosti
- Djeca < 1 godina < 15 kIU/L
- Djeca od 1-6 godina < 60 kIU/L
- Djeca 6-9 < 90 kIU/L
- Djeca 10-15 godina < 200kIU/L
- Odrasli < 100kIU/L
Povišene vrijednosti možemo naći u atipičnom dermatitisu, sezonskoj peludnoj groznici, nasljednoj imunodeficijenciji ćelijskog imunološkog sistema. Test se određuje iz krvi. Alergo testovi imaju specifičnu senzitivnost i do 90% i pouzdani su.
Da li postoji neko rješenje za hronični umor koji nam se javlja uslijed alergije zbog lošeg spavanja i smanjenog unosa kisika u organizam?
Najčešći znak prekomjernog umora je iscrpljenost koja se ne smanjuje nakon spavanja ili odmora. Česti znakovi iscrpljenosti su nedostatak motivacije i apatija, bolovi u mišićima, dnevna pospanost, problemi sa koncentracijom, probavne tegobe, glavobolja, razdražljivost, usporenost, tegobe sa vidom. Kako možete pomoći sebi? Poboljšajte navike spavanja, poboljšajte prehrambene navike, povećajte tjelesnu aktivnost, planirajte svoje dnevne obaveze, uzimajte tečnosti, elektrolite, smanjiti stres i sprovoditi sve savjete kako higijenske tako i terapijske koje imate i dobijate od strane vašeg ljekara.
Znamo da alergije nastaju kao imunološki odgovor na spoljašnje uticaje, koji uglavnom nisu opasni, ali ih naš imunitet tako prepoznaje. Da li podizanje imuniteta utiče pozitivno ili negativno na posljedice alergije?
Podizanje imuniteta je uvijek opravdano kod osoba sklonih alergijama i to je nešto što mora da se čini tokom cijele godine. Pored redovne i pravilne ishrane, uzimanja tečnosti, dobrog sna i fizičke aktivnosti preporučuju se suplementi koji bi trebali biti cjeloviti. Moja preporuka je Orthomol Immun i Orthomol Junior C plus.
Da li je istina ili samo urbani mit da kupanjem i svakodnevnom promjenom jastučnice smanjujemo uticaj alergije jer ga unosimo sa vana?
Istina. Redovna higijena, toaleta nosa, antialergijska posteljina, uklanjanje alergena iz doma, higijena kućnih ljubimaca može pomoći kod kontrole bolesti.
Da li pored regularnih vitamina i medikamenata, postoji još neka metoda koja može da pomogne u smanjenju alergija?
Bitno je zdravlje crijeva, jer alergije počinju u crijevima. Poboljšanjem zdravlja crijeva adekvatnom ishranom može se smanjiti simptomi alergije. Izbjegavati gluten, mliječne proizvode, alkohol i šećer. Probiotici, glutamin, cink, kurkuma, riblje ulje su važni za zdravlje crijeva. Kvercentin i kopriva imaju atihistamin i antiinflamatorna svojstva koja pomažu u smanjenju alergija. Fermentisana hrana kao kefir, kiseli kupus, turšije su bogati pre i probioticima koji jačaju imunitet i zdravlje crijeva. Hidratacija je jako bitna jer voda pomaže ispiranju toksina iz organizma. Također, važno je redovno čistiti filtere na klima uređajima.
Da li postoje koraci koje roditelji moraju poduzeti da dijete ne bi razvilo alergiju?
Ne postoje univerzalni savjeti. Pustiti djecu da upoznaju svoju životnu sredinu i da se običaj „čuvanje pod staklenim zvonom djeteta“ zamjeni sa „upoznaj, živi, budi radoznalo dijete.“
Da li se sklonost ka alergijama nasljeđuje?
Alergija se ne nasljeđuje, nasljeđuje se sklonost ka alergijama. Nasljeđuje se gen koji može biti razlog nastanka sklonosti ka alergijama. Ako oba roditelja imaju razvijene alergije, dijete ima 75% šanse da razvije sklonost ka alergijama. Rizik od alergije možete smanjiti, tako da tokom trudnoće uzimate manje visoko alergijskih namjernica (citrusno voće, čokoladu, meso, crveno povrće). Tokom rasta djeteta pratiti njegovu reakciju na uvođenje novih namjernica, uvesti ga u sport, jačati imunitet, provoditi vrijeme u prirodi i na moru.
Razlog zašto imate alergiju je u vama, u vašem imunom sistemu. Vaše tijelo prepozna određenu supstancu kao prijetnju i pokušava da vas zaštiti. No, imuni sistem može da prenagli i stvori reakciju koje odjednom postaju naporne i stresne po vaše tijelo. Dakle, stvore alergiju. Alergije se mogu držati pod kontrolom konvencionalnom terapijom ili da se ide korak dalje – imunološkom terapijom.
Možda će vas zanimati tekst Da li probiotici mogu pomoći kod simptoma alergije?
